dr Euđen Činč

Biografski podaci

 

         Euđen Činč rođen je 15. 09. 1979 u Vršcu. Završio je gimnaziju Borislav Petrov Braca u Vršcu  i bio proglašen za đaka generacije. Takođe, završio je i srednju muzičku školu Jovan Bandur u Pančevu – odsek violina i nižu muzičku školu – odsek klavir. U periodu srednje škole bio je stipendista fondacije Hemofarm i Skupštine opštine Vršac. Godine 2003. diplomirao je sa ocenom 10 na Fakultetu muzičke umetnosti u Temišvaru – odsek za muzičku pedagogiju. Tema diplomskog rada bila je Muzički život vršačkih Rumuna (1867 – 2002).U toku studija pohađao je i završio modul za profesora violine. Godine 2003. upisao je doktorske studije na Nacionalnom Muzičkom Univerzitetu u Bukureštu – katedra za muzikologiju. Za vreme doktorskih studija bio je korisnik državne stipendije Rumunije. Novembra 2007. godine odbranio je doktorsku tezu na temu Uticaji narodne muzike na crkveno pojanje u Banatu sa ocenom magna cum laude. Mentor doktorskih studija bio je prof. dr George Oprea, šef katedre a predsednik komisije za odbranu doktorske teze, prof. dr Dan Bućiu, rektor univerziteta.

         Od 2003. godine radi u Višoj školi za obrazovanje vaspitača i Visokoj strukovnoj školi za obrazovanje vaspitača kao stručni saradnik za predmete Vokalno – instrumentalni praktikum i Hor i orkestar. U periodu 2005 – 2007 radio je i kao profesor muzičke kulture u osnovnoj školi Koriolan Doban u Kuštilju.

 

 

Naučno –istraživačka delatnost

 

 

- objavljeni članci:

 

  1. Revenind la Festival. Pančevo, Libertatea, 3.X 1998, str.11.
  2. O arhijerejima vršačkim...Amin. Vršac, Vršačke vesti, br.377, 2001, str.5.
  3. Jubilej za ponos. Vršac, Vršačka kula, 20.IX 2002, str.11.
  4. Corul Catedralei Ortodoxe Române din Vârşeţ la nouăzeci de ani. Vršac, Dealul Vârşeţului, god. 1, br.3, str.4.
  5. Se împlinesc 135 de ani de activitate muzicală românească la Vârşeţ. Pančevo,Libertatea, br.11, 10. X 2002, str.8.
  6. Două jubilee cu multiple străluciri. Vršac, Cuvântul românesc, br.42, oktobar 2002, str. 11.
  7. Ion Vidu la Vârşeţ. Vršac, Cuvântul românesc, br.45, jul 2003, str. 15.
  8. O gală a folclorului mondial. Pančevo, Libertatea, br.34, 30.VIII 2003, str.6.
  9. Căluşul oltenesc pe malurile Vltavei. Vršac, Cuvântul românesc, br.46, avgust 2003, str. 10.
  10. Amurgul CORI-feului. Vršac, Cuvântul românesc, br.46, avgust 2003, str. 15.
  11.  Încotro?. Vršac, Cuvântul românesc, br.46, avgust 2003, str. 9.
  12. Requiem pentru cucul ce nu mai cântă. Vršac, Cuvântul românesc, br.48, oktobar 2003, str. 12.
  13. O nouă marginalizare a valorilor culturale. Vršac, Cuvântul românesc, br.48, oktobar 2003, str. 22.
  14. Reînvierea cronicii culturale. Vršac, Vršačka kula, br.553, 12. III 2004, str.11.
  15. Primii douăzeci şi cinci de ani de nemurire. Vršac, Cuvântul românesc, br.53, mart 2004, str. 11.
  16. Activitatea muzicală românească. Vršac, Cuvântul românesc, br.53, mart 2004, str. 11.
  17. Activitatea muzicală românească. Vršac, Cuvântul românesc, br.54, april 2004, str. 12.
  18. Festivalul, în sfârşit, pe calea cea dreaptă. Vršac, Cuvântul românesc, br.54, april 2004, str. 12.
  19. Educaţia muzicală a naţiunii – jertfa proastei mentalităţi. Vršac, Cuvântul românesc, br.55, maj 2004, str. 13.
  20. Actualitatea muzicală. Vršac, Cuvântul românesc, br.55, maj 2004, str. 13.
  21. Taraful lui Ion Durain – transpunerea muzicală a multiculturalităţii bănăţene. Vršac, Cuvântul românesc, br.56, jun 2004, str. 10.
  22. Actualitatea culturală. Vršac, Cuvântul românesc, br.56, jun 2004, str. 10.
  23.  Arta profesionistă – un nou mod de exprimare naţională. Vršac, Cuvântul românesc, br.56, jun 2004, str. 12.
  24. Crai nou şi Porumbescu din nou printre bănăţeni. Vršac, Cuvântul românesc, br.58, avgust 2004, str. 9.
  25. O nouă generaţie de studenţi a păşit pe nestrăbătutul drum. Vršac, Vršačka kula, br. 568, 8. X 2004, str.10.
  26. Românii din Vârşeţ nu au un reprezentant angajat la Centrul de Cultură al oraşului. Vršac, Vršačka kula, br. 569, 22.X 2004, str.10.
  27. Editura Morawetz, pilon al culturii bănăţene. Vršac, Cuvântul românesc, br.60, oktobar 2004, str. 15.
  28. Ambiciozni planovi za budućnost. Vršac, Vršačka kula, br. 570, 5. XI 2004, str.8.
  29. Cea mai de seamă dovadă a existenţei româneşti. Vršac, Vršačka kula, br. 576, 28. I 2005, str.8.
  30. Muzica religoasă românească între glorie şi declin. Vršac, Dealul Vârşeţului, god. 4, br.7, str.4.
  31. Paraschiv Oprea – un an de nemurire a Îngerului alb. Vršac, Cuvântul românesc, br.64, februar 2005, str. 15.
  32. Compozitorul Mircea Popa – de la malul Dunării pe malul Dâmboviţei. Vršac, Cuvântul românesc, br.64, februar 2005, str. 15.
  33. Banatul – un izvor nesecat al dorului. Pančevo, Libertatea, br.17, 30. IV 2005, str.21.
  34. Vârşeţenii  în ţara lui Orfeu. Pančevo, Libertatea, br.23, 11. VI 2005, str.9.
  35. Spaţiul românesc şi creaţia muzical – religioasă de-a lungul vremii. Pančevo, Lumina, god. LVIII, br. 4-5-6, 2005, str.59.
  36. Sfânta Liturghie – creaţia supremă a gândirii religioase. Pančevo, Lumina, god. LVIII, br. 7-8-9, 2005, str.51.
  37. Spectacol aniversar la Vârşeţ. Pančevo, Libertatea, br.13, 1. IV 2006, str.7.
  38. Casa memorială George Enescu. Pančevo, Libertatea, br.11, 17. III 2007, str.8.
  39. Spaţiul bănăţean – expresia multiculturalităţii seculare. Pančevo, Buletinul Festivalului de Folclor şi Muzică Românească din Serbia, avgust 2007.
  40. Inovaţii pedagogice la Salonul Internaţional de Carte Românească de la Iaşi, Pančevo, Libertatea, br. 43, 27. X 2007, str.4.

 

- objavljene knjige:

 

          *Vršačka sazvučja (Consonanţe Vârşeţene). Vršac, Zajednica Rumuna u Jugoslaviji, 2003.

(Monografija obuhvata muzički život vršačkih Rumuna u periodu od 1867-2002 godine. Recenzent knjige je prof. Ovidiu Đulvezan, šef katedre za muzičku pedagogiju Fakulteta muzičke umetnosti u Temišvaru. Rad po prvi put sintetizuje celokupan muzički život vršačkih Rumuna.)

          * Violinsita Jon Durain (Lăutarul Ion Durain), Vladimirovac, 2005.

(Knjiga je realizovana zajedno sa mr. Mirćom Maranom i novinarom Mirćom Samoilom i odnosi se na život i rad jednog od najpoznatijih rumunskih violinista – amatera iz srpskog dela Banata.)

          * Rumunski muzički opusi (Opusuri muzicale româneşti). Vršac, KOV, 2006.

(Leksikon obuhvata rumunske muzičke opuse dvadesetog veka inspirisane duhovnim repertoarom. Knjiga ih sistematizuje po žanrovima, azbučnom redu imena autora i godini u kojoj su komponovana ili prvi put izvođena. Recenzenti knjige su prof. dr Jon Lelea i doc. drd Laura Veronika Demenesku.)

         * Školovanje učitelja i vaspitača na rumunskom nastavnom jeziku u Vršcu, Vršac,Viša škola za obrazovanje vaspitača, 2006.

(koautor, monografija realizovana zajedno sa kolegama, profesorima Više škole za obrazovanje vaspitača u Vršcu.)

 

- učešće na stručnim skupovima i objavljeni radovi:

 

          * Međunarodni seminar o imnologiji, Temišvar, Fakultet muzičke umetnosti, 11-14 maj 2004.godine. Na seminaru su učestvovali stručnjaci iz Austrije, Mađarske, Srbije, Rumunije, Japana i Velike Britanije. Naslov predstavljenog rada je: Važnost i načini savladavanja pravoslavnog crkvenog pojanja od strane dece. Rad je objavljen u zborniku (Studii de imnologie), Temišvar, Zapadni univerzitet, 2004. Takođe rad je objavljen i na internetu (www.hymnology.ro)

         * Međunarodni seminar o imnologiji, Temišvar, Fakultet muzičke umetnosti, 2-4 maj 2006.godine. Na seminaru su učestvovali stručnjaci iz Norveške, Mađarske, Srbije, Rumunije, Nemačke, Hrvatske. Naslov predstavljenog rada je: Pravoslavna liturgijska himna u stvaralaštvu rumunskih kompozitora dvadesetog veka. Rad je objavljen na internetu (www.hymnology.ro)

         * Seminar za obuku menađžera u oblasti kulture, Temišvar, septembar 2005 – februar 2006. Seminar je organizovan od strane asocijacije Univerzitetski horizonti u saradnnji sa Zajednicom Rumuna u Srbiji a pod pokroviteljstvom Evropske unije. Naslov završnog rada bio je: Kulturni potencijal opštine Vršac.

         * 12. Međunarodni okrugli sto o darovitima, Vršac, Viša škola za obrazovanje vaspitača, 23. jun 2006. Na seminaru su učestvovali stručnjaci iz Srbije, Rumunije, Slovenije, Hrvatske, Makedonije, Bosne i Hercegovine, Velike Britanije, Japana. Tema skupa bila je – Darovitost, interakcija i individualizacija u obrazovanju. Naslov predstavljenog rada je: Mogućnosti edukacije budućih vaspitača za individualizovan rad sa muzički darovitim učenicima. Rad je objavljen u Zborniku 12, Vršac, Viša škola za obrazovanje vaspitača, 2007.

          * 13. Međunarodni okrugli sto o darovitima, Vršac, Viša škola za obrazovanje vaspitača, 12. jul 2007. Na seminaru su učestvovali stručnjaci iz Srbije, Rumunije, Slovenije, Hrvatske, Makedonije, Bosne i Hercegovine, Velike Britanije. Tema skupa bila je – Praktični aspekti modernih shvatanja darovitosti. Naslov predstavljenog rada je: Stimulativni i destruktivni faktori muzičke kreativnosti.

 

 

Umetnička delatnost

 

-       Kao instrumentalni solista i član orkestra sarađivao je sa mnogobrojnim kulturno-umetničkim društvima u Vojvodini, učestvovao je na mnogobrojnim festivalima i drugim muzičkim manifestacijama u Rumuniji, Mađarskoj, Bugarskoj, Češkoj i  Grčkoj. Kao instrumentalni solista na violini osvojio je prvo mesto u kategoriji debitanata na Festivalu rumunske muzike i folklora iz Vojvodine, 1995. godine, drugo mesto na istom festivalu, 1996. godine u kategoriji instrumentalnih solista i prvo mesto 1997. godine u istoj kategoriji.

-       U toku studija bio je član hora Fakulteta muzičke umetnosti u Temišvaru, studentskog hora Carmen Sylva kao i crkvenog hora Sv. Ilija, ansambla sa izuzetno bogatom tradicijom na čijem se čelu godinama nalazio poznati rumunski kompozitor Sabin Dragoj.

-       U periodu 2004 – 2006. bio je dirigent instrumentalnih sastava KUD Lućeafarul iz Vršca sa kojima koncertira u više mesta u zemlji i inostranstvu. Na Festivalu rumunske muzike i folklora u Uzdinu, 2005. godine, orkestar KUD Lućeafarul osvaja drugo mesto.

-       Sarađuje sa orkestrom narodne muzike RTV Novi Sad i član je orkestra Nacionalnog saveta Rumuna Vojvodine sa kojim je gostovao u mnogim mestima u Srbiji i Rumuniji. Najznačajnije gostovanje bilo je oktobra 2006. godine u Bukureštu, u predsedničkoj palati Kotroćeni, na poziv rumunskog predsednika Trajana Baseskua.

 

 

Druge aktivnosti

 

     -  Euđen Činč angažovan je u okviru Zajednice Rumuna u Srbiji kao šef departmana za kulturu, član je Upravnog odbora NIP Libertatea u Pančevu i član Umetničke komisije i Upravnog odbora Festivala Rumunske muzike i folklora u Vojvodini.